preskoči na sadržaj

Osnovna škola Čazma

Login
Škola za život

           Škola za život

 

     Uspostava sustava razvoja

 

      I naša škola sudjeluje

         u projektu Drvokod

 

Točno vrijeme ...

Brojač posjeta

 

web counter
 
 

 

https://volimbiologiju.weebly.com/

 

 

____________________________________

 

Web stranica za Prirodu i Biologiju

Učiteljica Ivana Moguš

 

 

PONUDE

 

 

 

Izdvojeni linkovi

Pravilo donjeg rublja

Sigurnost na Internetu

 

 

Face to face

« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

Anketa
Jesi li zadovoljan/zadovoljna postignutim uspjehom na kraju školske godine?




Časopis Bug
Igre - Bug
16.04.2024. 06:00
Trebaju li game developeri početi dobivati napojnice?
Baš kada pomislite da je sve pod kapom nebeskom već izmišljeno i viđeno, uvijek se pronađe netko tko će vas uspjeti uvjeriti u suprotno.

15.04.2024. 21:00
Srednjovjekovni akcijski survival Bellwright kreće u trogodišnji early access za tjedan dana
Demo inačicu Bellwrighta dostupnu tijekom Steam Next Festa su igrači prilično nahvalili, što je obzirom na tematiku, izvedbu i količinu sadržaja potpuno očekivano

Vijesti
Arhiva naših vijesti

 

 

 

 

 

 

 

Priloženi dokumenti:
Sukob interesa.pdf

Popis lektire

Eko kutak

Korisni sadržaji

 

 

 

 

 

 

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
23. listopada 1847. god. hrvatski jezik postao službeni jezik...
Autor: Anita Mikulandra, 20. 10. 2014.

Ivan Kukuljević Sakcinski na posljednjem staleškome zasjedanju Hrvatskoga sabora upozorio je narodne zastupnike na potrebu uvođenja službenog jezika u javne službe. Bilo je to 23. listopada 1847. u staroj zagrebačkoj županijskoj zgradi na Markovu trgu.

Sabor je Kukuljevićev prijedlog temeljito razmotrio i na kraju proglasio hrvatski jezik službenim u javnoj uporabi. Pobjeda hrvatskoga jezika u predvečerje revolucionarne 1848. bila je plod diplomatske i političke borbe zastupnika u Hrvatskome saboru i u zajedničkome hrvatsko-ugarskom saboru tijekom pola stoljeća, a još više stvaran uspjeh preporodnih nastojanja da se prihvati i primijeni jedinstveni pravopis i prihvati jedinstveni ilirski odnosno štokavski jezik u narodnome životu te da se na taj način prevlada regionalna i dijalektalna podvojenost i rascjepkanost hrvatskoga narodnog prostora.
Najveća zasluga zasigurno pripada Ljudevitu Gaju, koji je svojom Kratkom osnovom horvatsko-slavonskog pravopisanja izložio osjećaje cijelog tadašnjeg mladog naraštaja i kulturni program njezina rada.
Otada pa sve do 1847. vodila se ogorčena borba za hrvatski jezik i za sva hrvatska državna prava. Hrvatski jezik tako je postao uspješno diplomatsko sredstvo te se u kasnijem razvoju političkih događaja o položaju i vrijednosti hrvatskoga jezika nije više uopće trebalo raspravljati.




Izvor: http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1023%20SluzbeniHrvatski.html


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju