preskoči na sadržaj

Osnovna škola Čazma

Login
Tražilica
Škola za život

           Škola za život

 

     Uspostava sustava razvoja

 

      I naša škola sudjeluje

         u projektu Drvokod

 

Točno vrijeme ...

Brojač posjeta

 

web counter
 
 

 

https://volimbiologiju.weebly.com/

 

 

____________________________________

 

Web stranica za Prirodu i Biologiju

Učiteljica Ivana Moguš

 

 

PONUDE

 

 

 

Izdvojeni linkovi

Pravilo donjeg rublja

Sigurnost na Internetu

 

 

Face to face

« Svibanj 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji

Anketa
Jesi li zadovoljan/zadovoljna postignutim uspjehom na kraju školske godine?




Časopis Bug
Igre - Bug
17.04.2024. 19:55
Spring Screams - osam horor igara za bagatelu, ali požurite!
Ljubitelji horor igara imaju još svega nekoliko sati za ugrabiti humble bundle skrojen posebno za njih.

17.04.2024. 11:07
Exfil je nova taktička pucačina koju možete isprobati u narednih tjedan dana
Tijekom Steam FPS Festa koji traje do 22. travnja, ekipa Misultin Studiosa je omogućila isprobavanje njihove nadolazeće taktičke pucačine Exfil koja pokazuje priličan potencijal

Vijesti
Arhiva naših vijesti

 

 

 

 

 

 

 

Priloženi dokumenti:
Sukob interesa.pdf

Popis lektire

Eko kutak

Korisni sadržaji

 

 

 

 

 

 

Građanski odgoj i obrazovanje (GOO)

Poticanje građana, naročito mladih ljudi, da se aktivno uključe u društveni i politički život je politički prioritet kojem odnedavno raste važnost i na nacionalnoj i na europskoj razini. Tako su, primjerice, društvene i građanske kompetencije ubrojene među osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje na način na koji su ih utvrdili Vijeće i Europski parlament 2006. godine. Promicanje aktivnog građanstva postalo je također jednim od glavnih ciljeva odgojno-obrazovnih sustava diljem Europe, kako i stoji u Strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i stručnog usavršavanja (ET 2020).

Građanski odgoj i obrazovanje se odnosi na one aspekte obrazovanja na školskoj razini koji učenike pripremaju da postanu aktivni građani tako što se osigurava da steknu potrebna znanja, vještine i stavove kojima mogu pridonijeti razvoju i dobrobiti društva u kojem žive. Definicija ne obuhvaća samo poučavanje i učenje u učionici već i praktična iskustva koja se stječu kroz školski život i aktivnosti u zajednici.

Posljednjih godina građanski odgoj i obrazovanje je očigledno dobilo na važnosti u nacionalnim kurikulumima diljem Europe. Zaista, sve države u svojim sl užbenim dokumentima naglašavaju važnost stjecanja društvenih i građanskih kompetencija, a to se odnosi na sve školske razine. Ipak, način na koji se provodi građanski odgoj i obrazovanje, razlikuje se od države do države. Općenito se može razaznati tri glavna pristupa, koji se često kombiniraju:

1) Građanski odgoj i obrazovanje kao samostalan predmet: u 20 odgojno-obrazovnih sustava (tri više nego 2005. godine) građanski je odgoj i obrazovanje obvezni zasebni predmet, čije izvođenje ponekad počinje već na primarnoj razini odgoja i obrazovanja, ali češće na sekundarnoj. Unutar ovog pristupa trajanje poučavanja jako varira ovisno o državi, od jedne godine u Bugarskoj i Turskoj do 12 godina u Francuskoj.

2) Integriranje građanskog odgoja i obrazovanja u šira predmetna/kurikulumska područja: Bilo da ga se poučava kao zaseban predmet ili ne, građanski odgoj i obrazovanje sastavni je dio kurikuluma drugihpredmeta u velikoj većini država. Takvo integriranje može se, primjerice, odvijati u obliku nastavnih blokova o kojima se odlučuje na razini škole (kao što je to slučaj u Češkoj Republici). Predmeti u kojima je integriran građanski odgoj i obrazovanje uglavnom pokrivaju društvene znanosti, povijest, zemljopis, jezike, te etiku/vjeronauk.

3) Građanski odgoj i obrazovanje kao kroskurikularna dimenzija kurikuluma: Ovaj pristup koegzistira s jednim ili oba gore navedena pristupa u svim državama. Kroskurikularna dimenzija podrazumijeva da svi nastavnici doprinose provedbi građanskog odgoja i obrazovanja i s tim povezanim ciljevima, kako ih definiraju nacionalni kurikulumi. Širom Europe, javljaju se četiri glavne kategorije ciljeva u kurikulumima građanskog odgoja i obrazovanja: 1) postizanje političke pismenosti, 2) razvoj kritičkog mišljenja, analitičkih vještina, 3) i stavova i vrijednosti, te 4) poticanje aktivnog sudjelovanja u školi i/ili zajednici. Najčešće teme koje se u okviru ovog predmeta obrađuju diljem Europe tiču se poznavanja i razumijevanja društveno-političkog sustava vlastite države, ljudskih prava i demokratskih vrijednosti, kao i pravičnosti i pravde. Ipak, građanski odgoj i obrazovanje nije usredotočeno samo na nacionalni kontekst. Važne uloge često pripadaju i europskoj i međunarodnoj dimenziji. (Mreža Eurydice)

Izvedbeni plan i program Građanskog odgoja i obrazovanja 

Izvedbeni plan i program Građanskog odgoja i obrazovanja dio je Školskog kurikula i Nastavnog plana i programa. Školski kurikul OŠ Čazma izrađen je u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju (čl. 26. i 28.) te Nacionalnim okvirnim kurikulom.  Na temelju članka 27., stavka 12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ministar znanosti, obrazovanja i sporta donio je ODLUKU O DONOŠENJU PROGRAMA MEĐUPREDMETNIH I  INTERDISCIPLINARNIH SADRŽAJA GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA.

Plan integriranja Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja u postojeće predmete i izvanučioničke aktivnosti u I., II., III. i IV. razredu osnovne škole.

Osnovna

škola
 

               OBVEZNA PROVEDBA                   

Godišnji

broj sati
 

 I., II., III. i IV.   RAZRED   

Međupredmetno – u sklopu svih predmeta: Hrvatski jezik, Likovna kultura, Glazbena kultura, strani jezici, Matematika, Priroda i društvo, Tjelesna i zdravstvena kultura, Vjeronauk, programi stručnih suradnika. Navedeni broj sati ne znači povećanje broja sati, nego integriranje koreliranje sadržaja s ciljem istodobnog razvijanja i predmetne i građanske kompetencije.

10

 

Sat razrednika – navedeni broj sati uključuje teme predviđene planom sata razrednika i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) – izbori za predsjednika razreda i Vijeće učenika, donošenje razrednih pravila, komunikacijske vještine razumijevanje razreda i škole kao zajednice učenika i nastavnika uređene na načelima poštovanja dostojanstva svake osobe i zajedničkog rada na dobrobit svih.

10

Izvanučioničke aktivnosti – ostvaruju se suradnjom škole i lokalne zajednice. U njih trebaju biti uključeni svi učenici prema njihovim interesima i mogućnostima škole. Oblici uključivanja mogu biti različiti: na razini cijele škole, pojedinog razreda ili skupine učenika. Obuhvaćaju istraživačke aktivnosti (npr. projekt građanin, zaštita potrošača), volonterske aktivnosti (npr. pomoć starijim mještanima, osobama sposebnim potrebama, djeci koja žive u siromaštvu), organizacijskeaktivnosti (npr. obilježavanje posebnih tematskih dana),  proizvodno-inovativne aktivnosti (npr. zaštita okoliša, rad u školskoj zadruzi i/ilizajednici tehničke kulture) i druge projekte i aktivnosti.

   10
UKUPNO:   35

 

Plan integriranja Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja u postojeće predmete i izvanučioničke aktivnosti u V., VI., VII. i VIII. razredu osnovne škole.

Osnovna škola OBVEZNA PROVEDBA Godišnji broj sati
V.
VI.
VII.
VIII.
razred

Međupredmetno – u sklopu svih predmeta: Hrvatski jezik, Likovna kultura, Glazbena kultura, Engleski jezik, Matematika, Priroda, Biologija, Kemija, Fizika, Povijest, Geografija, Tehnička kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura, Informatika, Vjeronauk, Njemački jezik, programi stručnih suradnika.
Navedeni broj sati ne znači povećanje broja sati, nego integriranje i koreliranje sadržaja s ciljem istodobnog razvijanja i predmetne i građanske kompetencije.

20

Sat razrednika – navedeni broj sati uključuje teme predviđene planom sata razrednika i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) – izbori za predsjednika razreda i Vijeće učenika, donošenje razrednih pravila, komunikacijske vještine i razumijevanje razreda i škole kao zajednice učenika i nastavnika uređene na načelima poštovanja dostojanstva svake osobe i zajedničkog rada na dobrobit svih.

5

Izvanučioničke aktivnosti – ostvaruju se suradnjom škole i lokalne zajednice. U njih trebaju biti uključeni svi učenici prema njihovim interesima i mogućnostima škole. Oblici uključivanja mogu biti različiti: na razini cijele škole, pojedinog razreda ili skupine učenika. Obuhvaćaju istraživačke aktivnosti (npr. projekt građanin, zaštita potrošača), volonterske aktivnosti (npr. pomoć starijim mještanima, osobama s posebnim potrebama, djeci koja žive u siromaštvu), organizacijske aktivnosti (npr. obilježavanje posebnih tematskih dana), proizvodno-inovativne aktivnosti (npr. zaštita okoliša, rad u školskoj zadruzi i/ili zajednici tehničke kulture) i druge projekte i aktivnosti.

10
UKUPNO:    35 

 

preskoči na navigaciju