Nakon što je Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, stupanje na snagu je odgođeno kroz 3-mjesečni moratorij (zamrzavanje ove odluke) pošto je 7. srpnja 1991. potpisana Brijunska deklaracija (na zahtjev Europske zajednice). Iako se moratorij trebao koristiti za politički dogovor, nastavljena je velikosrpska pobuna, a isticanjem moratorija JNA(Jugoslavenska narodna armija) zrakoplovima je napala saborsku zgradu i Banske dvore (sjedište hrvatskog političkog vodstva).

U zaključcima Odluke se navodi:

Na Republiku Hrvatsku izvršena je oružana agresija od strane Republike Srbije i tzv. JNA. Republika Hrvatska prisiljena je braniti se svim raspoloživim sredstvima. Tzv. JNA se proglašava agresorskom, okupatorskom vojskom i mora bez odgode napustiti hrvatski teritorij, koji je privremeno zaposjela. Pozvane su i sve države, posebno članice Europske zajednice i Ujedinjenih naroda na uspostavu diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom.

Zbog zračne opasnosti, ova povijesna sjednica održana je u podrumu zgrade INA-e u Zagrebu (Šubićeva ulica). Na spomen ploči ispred zgrade INA-e piše: U OVOJ ZGRADI HRVATSKI SABOR DONIO JE 8. LISTOPADA 1991. POVIJESNU ODLUKU O RASKIDU DRŽAVNO-PRAVNIH SVEZA S BIVŠOM DRŽAVOM.