https://volimbiologiju.weebly.com/
____________________________________
Web stranica za Prirodu i Biologiju
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Na ovim stranicama pronaći ćete za svakoga ponešto. Od korisnih savjeta, zanimljivih računalnih programa te ostalih zanimljivosti za svoje slobodno vrijeme i vrijeme koje provodite u školi.
Obično je uvriježeno mišljenje kako se rodimo s određenim kvocijentom inteligencije koji se ne može znatno povećavati i smanjiti tijekom života. No, najnovije istraživanje govori upravo suprotno i što je još bolje, najviše vrijedi upravo za tinejdžere!
Znanstvenici su ovime po prvi put otkrili da su promjene u inteligenciji povezane s promjenama u dvije regije u mozgu. Utvrđeno je da je povećanje verbalne inteligencije u korelaciji s rastom gustoće u lijevom motoričkom korteksu, području koje se aktivira tijekom govora, dok je povećanje neverbalne inteligencije povezano s rastom gustoće prednjeg dijela malog mozga.
U izviješću istraživanja piše kako smo skloni mjeriti djeci inteligenciju već kada krenu u školu te obično misliti da se ona ne mijenja kroz život. Međutim, studija je pokazala da se inteligencija razvija i to upravo u tinejdžerskoj dobi, ali i kasnije. Stoga bi školski sustav trebao paziti da ne otpisuje mlade koji zaostaju u rješavanju određenih problema i zadataka jer oni kasnije mogu postići i više nego zavidne rezultate.
Primjerice, u studiji je sudjelovao i Sebastian Friston koji danas ima 23 godine. Na početku studije izmjeren mu je prosječan IQ, dok je na sljedećem testiranju imao jedan od najboljih rezultata. Također, ističe kako je u školi imao znatnih poteškoća s učenjem te je stalno išao na instrukcije. Danas, pak radi na doktoratu iz računalstva. Kaže kako je do promjene došlo kada je doista počeo učiti i to stvari koje su ga najviše zanimale.
Znanstvenici koji su proveli studiju smatraju kako je bitno biti umno aktivan i učiti nove stvari, a ne zalijeniti mozak. Mladi aktivnog i budnog mozga kasnije bolje napreduju, dok oni lijeni koji se zatupljuju televizijom i sličnim (ne)aktivnostima kasnije plaćaju cijenu svoje neaktivnosti – opada im inteligencija.
Kako povećati inteligenciju?
Znaš li što je Mozartov efekt?
Mnoge su studije pokazale da se IQ povećavati nakon 10 – 15 minuta slušanja klasične glazbe, što se nazvalo Mozartovim efektom. Stoga što kažeš da umjesto Lady Gage ili Rihanne raspališ jednu 'Malu noćnu muziku'?