Osnovna škola Čazma

Umna ili mentalna mapa je vizualno sredstvo koje nam prikazuje kako mozak razmišlja.

Kognitivne mape spadaju u vještine organizacije teksta i dio su vještina samostalnog učenja.
Izravno utječu na spoznaju. Unapređuju je na najbolji mogući način.
Mape kao poseban način organiziranja tih stotina podataka dio su vještina samostalnog učenja.
Spadaju u kategoriju vještina kojima se organizira i elaborira udžbenički tekst. Nazivaju se još i mapama uma ili kognitivnim mapama. Spominju se danas u mnogim knjigama kao put do uspješnijeg učenja.

Mape su jedan od doista pametnih načina da se razvije samostalnost u učenju, a posredno i uspjeh u učenju. Organizirajući informacije na ovaj način djeca stječu dragocjena iskustva o važnosti specifičnog vizualnog predstavljanja gradiva koje žele naučiti.
Isto tako, na ovaj način postaju svjesna svog stila učenja što im donosi više razumijevanja i više uvida u ono čemu služe informacije koje moraju zapamtiti. Praveći mape otkrivaju bitna svojstva  riječi kojima se služe, uče o njihovim međusobnim odnosima, počinju intenzivno i sami razmišljati o riječima, stvarajući nove asocijacije na njihova značenja koje će omogućiti bolje dugotrajno pamćenje.
Novi pojmovi dakle, bivaju zapamćeni u asocijativnom slijedu slika, riječi i značenja koje je dijete samo stvorilo praveći jednu takvu mapu.
Time stvaraju strukturu gradiva kao sheme, ponekad i prave priče čije su konture sami osmislili. Naučeno postaje aktivni dio spoznaje, a ne samo hrpa informacija pohranjena u pamćenju koje će se aktivirati samo na razini površnog prepoznavanja, neki puta niti to. Rijetko na razini stabilnog pamćenja koje je dostupno i na koje se lako nadograđuje novo znanje.

Znati samostalno učiti znači da netko može:

1. U tekstu: Organizirati podatke iz teksta po načelu bitnoga. Napraviti skicu odnosa među pojmovima i činjenicama izdvojenima iz teksta.

2. U matematičkim zadacima ili u prirodnim znanostima: Odrediti što je problem kojeg treba riješiti u matematici ili prirodnim znanostima, dati mu matematički oblik i riješiti ga.

3. U pisanju sastavaka: Napisati opis nekog doživljaja ili događaja, znati uobličiti svoje razmišljanje o nekoj temi iz gradiva ili općenito.

4. U zapamćivanju: Znati kako nešto zapamtiti, kako to održavati u svojem dugotrajnom pamćenju.

5. U vještinama mišljenja: Znati što znači kritički misliti o nečemu, znati postaviti neku tvrdnju i obrazlagati je iznošenjem činjenica ili daljnjih razmišljanja koja je potvrđuju, znati odrediti suprotnosti i sličnosti među pojavama da može mijenjati vlastito motrište za nešto što promatra i o čemu razmišlja.

6. U vještinama metakognicije: Poznavati svoje misaone vještine: svoju pažnju, način prikupljanja informacija, znati što znači nešto razumjeti, moći odrediti koliko dobro nešto razumije, poznavati svoje ciljeve u nekoj misaonoj aktivnosti, znati koliko je dobro nešto naučio(la), znati razlikovati pamćenje prepoznavanja i dosjećanja od sigurnog dugoročnog pamćenja.

7. U pokazivanju znanja: Znati kako u usmenom odgovoru najbolje istaknuti ono što je bitno, kako se jasno i pravilno izražavati, znati kako se pišu testovi znanja.
Kognitivne mape su prikaz informacija iz nekog teksta na vizualno organiziran način.

Kako izraditi mentalnu mapu?


1. Uzmite papir A4 formata ili veći i okrenite list vodoravno. Počnite crtajući obojani crtež na sredini papira (ili ) naslov, koji predstavlja temu mentalne mape.
    Prikaz treba biti 3-5 cm visok i širok.
2. Koristite bar 3 boje u prikazu, nemojte ga uokvirivati, dopustite da ima svoj prirodni oblik.
3. Nacrtajte ili napišite glavne teme mape na debelim granama koje izlaze iz središnjeg pojma.
    Pišite tiskanim slovima riječi na grane koje su dugačke točno koliko i riječi same. Glavne grane neka vijugaju kao prave grane na stablu. Direktno ih spojite sa središnjim prikazom.
4. Dodajte druge glavne grane oko teme. Počnite dodavati drugi nivo podataka, riječi i crteža koje proizlaze iz glavnih podnaslova. Spajajuće grane su sad tanje a riječi sitnije.
5. Dodajte treći ili četvrti nivo podataka ako ih ima onako kako vam dolaze na pamet.
    Koristite se crtežima kroz cijelu mapu.
6. Dodajte prikaz na svim glavnim granama koji bi predstavljao ključnu temu ili ključnu riječ na mapi.
    Možete se koristiti slikama, skicama, uzorcima, oblicima, simbolima, zalijepite slike itd.
7. Radite je trodimenzionalno, dodajući okvire i dodajući oko riječi i prikaza dubinu.
    Koristite boje kroz mapu, maštovito. Koristite se strelicama, isprekidanim linijama i dr načinima da bi prikazali povezanost nekih pojmova na različitim granama, ako postoji.
8. Ako vam ponestane prostora ne radite novu mapu već zalijepite dodatni papir gdje treba. Možete upisati redni broj kod glavnih grana da bi odredili slijed materije.
    Ako ste nešto zaboravili lako nadopišite kasnije kad se sjetite. Ne morate dodavati podatke određenim redoslijedom.
    Razvijte svoj stil.

Kod mentalnih mapa je dobro to što one nisu definitivno gotove. Uvijek možete naknadno nadopisivati i crtati na njih.